Borovnica je listopadni grm (visine do 50 cm), koji raste na kiselim tlima brdskih listopadnih i mješovitih šuma.
Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje. U 100 g borovnica nalazi se oko 84% vode, 0,70 g bjelančevina, 14,50 g ugljikohidrata, 0,33 g masti i 2,5 g dijetalnih vlakana.
Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Borovnica dokazano sadrži više antioksidansa od drugog voća i povrća pa puno obećava u liječenju bolesti povezanih sa starenjem poput Alzheimera ili artritisa. Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi. Vitamin C iz hrane snažni je antioksidans. Ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, a smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma. Dokazana je veća učinkovitost vitamina C iz prirodnih, svježih namirnica od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.Borovnice djeluju i antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.
Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice pomaže kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose (utrljavanjem u vlasište), ali i kod pripreme obloga.
Osim što je zdrava, borovnica je i ukusna i po mnogočemu svestrana namirnica. Sezona borovnica na tržnicama je tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Borovnice su tamno plave boje, a površina im je kao zamagljena. Upravo to “je znak da su borovnice svježe. Od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda i dr.) borovnice su najmanje kvarljive. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti. U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Poželjno je prije stavljanja u hladnjak ukloniti oštećene, zgnječene ili pljesnive bobice. Višak borovnica može se zamrznuti. Borovnice se rasporede na pladanj, a potom se stave u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjeste se u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice mogu ostati u zamrzivaču 10-12 mjeseci. Odmrzavati ih treba na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije konzumiranja. Ukoliko se dodaju jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne treba odmrzavati.
Konzumirati ih možemo svježe, uz dodatak šećera ili meda, uz sladoled ili u voćnim salatama. Borovnice su idealne za umake sa sladoledom, kao baza za sorbet ili voćni jogurt, za voćne kolače, kao nadjev za pite od prhkog tijesta itd. Umaci od borovnica sa začinima poslužuju se uglavnom sa jelima od divljači. Od borovnica se proizvode izvrsni sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u raznim kombinacijama sa žitnim pahuljicama i za proizvodnju energetskih pločica. Čaj od borovnice ublažava upalu mokraćnog mjehura, a koristan je i osobama koje često umaraju oči, jer čuva očnu mrežnicu.
Recepti
Čaj od listova borovnice
Na litru vruće vode stavite šaku osušenih ili svježih listova borovnice i ostavite da stoji deset minuta. Piju se tri do četiri šalicee dnevno. Još je djelotvorniji miješani čaj s dodatkom listova divlje jagode i kupine. Taj čaj je jedan od najboljih lijekova protiv šećerne bolesti.
Sladoled
Potrebno je 200 grama svježih ili zamrznutih borovnica, 100 grama šećera, sok i kora od pola limuna, te 300 grama kiselog vrhnja. Oprane borovnice treba dobro izmiksati sa sokom od limuna i šećerom. Kad se šećer rastopi, doda se vrhnje i još kratko vrijeme miksa. Smjesu treba sipati u posudu za sladoled i staviti u zamrzivač da se stisne.
Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje. U 100 g borovnica nalazi se oko 84% vode, 0,70 g bjelančevina, 14,50 g ugljikohidrata, 0,33 g masti i 2,5 g dijetalnih vlakana.
Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Borovnica dokazano sadrži više antioksidansa od drugog voća i povrća pa puno obećava u liječenju bolesti povezanih sa starenjem poput Alzheimera ili artritisa. Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi. Vitamin C iz hrane snažni je antioksidans. Ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, a smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma. Dokazana je veća učinkovitost vitamina C iz prirodnih, svježih namirnica od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.Borovnice djeluju i antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.
Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice pomaže kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose (utrljavanjem u vlasište), ali i kod pripreme obloga.
Osim što je zdrava, borovnica je i ukusna i po mnogočemu svestrana namirnica. Sezona borovnica na tržnicama je tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Borovnice su tamno plave boje, a površina im je kao zamagljena. Upravo to “je znak da su borovnice svježe. Od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda i dr.) borovnice su najmanje kvarljive. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti. U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Poželjno je prije stavljanja u hladnjak ukloniti oštećene, zgnječene ili pljesnive bobice. Višak borovnica može se zamrznuti. Borovnice se rasporede na pladanj, a potom se stave u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjeste se u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice mogu ostati u zamrzivaču 10-12 mjeseci. Odmrzavati ih treba na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije konzumiranja. Ukoliko se dodaju jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne treba odmrzavati.
Konzumirati ih možemo svježe, uz dodatak šećera ili meda, uz sladoled ili u voćnim salatama. Borovnice su idealne za umake sa sladoledom, kao baza za sorbet ili voćni jogurt, za voćne kolače, kao nadjev za pite od prhkog tijesta itd. Umaci od borovnica sa začinima poslužuju se uglavnom sa jelima od divljači. Od borovnica se proizvode izvrsni sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u raznim kombinacijama sa žitnim pahuljicama i za proizvodnju energetskih pločica. Čaj od borovnice ublažava upalu mokraćnog mjehura, a koristan je i osobama koje često umaraju oči, jer čuva očnu mrežnicu.
Recepti
Čaj od listova borovnice
Na litru vruće vode stavite šaku osušenih ili svježih listova borovnice i ostavite da stoji deset minuta. Piju se tri do četiri šalicee dnevno. Još je djelotvorniji miješani čaj s dodatkom listova divlje jagode i kupine. Taj čaj je jedan od najboljih lijekova protiv šećerne bolesti.
Sladoled
Potrebno je 200 grama svježih ili zamrznutih borovnica, 100 grama šećera, sok i kora od pola limuna, te 300 grama kiselog vrhnja. Oprane borovnice treba dobro izmiksati sa sokom od limuna i šećerom. Kad se šećer rastopi, doda se vrhnje i još kratko vrijeme miksa. Smjesu treba sipati u posudu za sladoled i staviti u zamrzivač da se stisne.
www.uprolazu.com