Kosti nisu mrtve stanice, nego su aktivno, živo tkivo u tijelu. Sastoje se od meke i čvrste tvari.
Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima, a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol.
Kost raste u dužinu ovisno o spolu (u pravilu kažemo da je rast završen završetkom puberteta, tj. svakako do 16. do 20. godine života). Nakon toga raste samo u širinu, tj. debljinu i obnavlja se. Za rast i razvoj, tj. obnavljanje potrebni su vitamin D3, kalcij, fosfor i magnezij.
Vitamin D
Da bismo održali kosti zdravima i cijelima, moramo razmišljati o ujednačenoj prehrani, bogatoj vitaminima i mineralima. Kad govorimo o vitaminima, prvo moramo spomenuti vitamin D, koji je neophodan za zdrav život naših kostiju.
Vitamin D ima vrlo važan utjecaj na tjelesne procese, a posebno na metabolizam kalcija. Odgovoran je za ravnotežu kalcija u organizmu, pospješuje njegovo iskorištavanje iz probavnog sustava te je važan za normalan rast i mineralizaciju kostiju i zubi.
Primarni izvor tog sastojka nije prehrana, nego hemijska reakcija u koži, pa je najbolji način opskrbe organizma vitaminom D izlaganje kože sunčevim zrakama.
Kalcij
Budući da su sastavni dio kosti, minerali su jednako važni u našoj svakodnevnoj prehrani. Prvenstveno se tu misli na kalcij, koji je nužan za izgradnju kostiju i zuba, ali ima jednako važnu ulogu za rast i diobu stanica te kod kontrakcije mišića.
Dnevne potrebe za kalcijem ovise o životnoj dobi, a kreću se oko 800-1.000 mg do 1.500 mg na dan.
Glavni izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, sir, suhe smokve, zeleno povrće (brokula, špinat), konzervirana riba (jesti skupa s kostima), zob, bademi, soja, orah, suhe šljive te razne žitne pahuljice, a na tržištu postoji jako puno pripravaka kalcija kao nadomjestak prehrani.
Magnezij
Drugi važan mineral, ne samo za kosti, svakako je i magnezij.
Dnevna prosječna potreba za magnezijem iznosi prosječno 250 do 350 mg, a ovisi o spolu, životnoj dobi te svakodnevnim životnim i prehrambenim navikama. Manjak magnezija uvijek je popraćen i promjenama u metabolizmu kalcija i kalija.
Prirodni izvori magnezija su soja, kikiriki, avokado, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, zob, krumpir u ljusci, smeđa riža.
Izvor: www.uprolazu.com
